ZAVNOBiH

25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a. ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organantifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata. Tog dana donesena je odluka naroda  BiH da njihova zemlja „koja nije ni srpska, ni hrvatska a ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Veoma važan momenat u definisanju državnosti Bosne i Hercegovine predstavlja Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, koju je usvojilo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, održanog 30.juna do 2.jula 1944.godine u Sanskom Mostu. U Deklaraciji se dalje kaže da će narodna demokratska vlast u Bosni i Herecgovini zajamčiti: „Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata Bosne i Hercegovine, koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina“.

Ova odreba je kasnije postala ustavno načelo. Odredbe ove Deklaracije, u saglasnosti su, i sa tadašnjim i sa ovovremenim evropskim standardima, o zaštiti sloboda čovjeka i građanina. Deklaracija o pravima čovjeka u Bosni i Hercegovini garantuje: slobodu vjere, slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe, ličnu i imovinsku sigurnost građana, te slobodu privatne inicijative u privrednom životu i ravnopravnost žene sa muškarcem.

Mi se nećemo ovdje baviti time što se Dan državnosti ne obilježava u cijeloj zemlji, niti time koliko vladajuća struktura priznaje ili ne priznaje odluke ZAVNOBiH-a.